Gospojinske poklade obeležavaju se 13. avgusta, uoči početka Gospojinskog posta. Ovaj dan u pravoslavnoj tradiciji označava završetak perioda mrsne hrane i uvod je u dvonedeljni post posvećen Presvetoj Bogorodici. Međutim, u narodnoj tradiciji Gospojinske poklade nisu bile samo pitanje hrane i posta. One su bile i dan kada se praštalo, mirilo i pokušavalo da se u post uđe pomiren sa drugima i samim sobom.
Gospojinski post počinje 14. avgusta i traje do 27. avgusta, dok se praznik Velike Gospojine, odnosno Uspenja Presvete Bogorodice, proslavlja 28. avgusta. Zbog toga se 13. avgust smatra svojevrsnim pragom između svakodnevice i prazničnog perioda.
Šta su Gospojinske poklade?
Reč poklade označava dan koji prethodi početku posta. U srpskoj narodnoj tradiciji poklade su imale mnogo šire značenje od pukog prelaska sa mrsne na posnu hranu.
Čovek je trebalo da se pripremi za post i duhovno.
Zato se za poklade vezivao običaj praštanja i mirenja. Ako je među ljudima postojala svađa, zameranje ili neka stara uvreda, poklade su bile prilika da se ona ostavi iza sebe. Nije slučajno što se u različitim krajevima govorilo da u post ne treba ući sa mržnjom, zavišću i neizmirenim računima sa drugim ljudima.
Jer, kako je narodna mudrost odavno shvatila, mnogo je lakše promeniti jelovnik nego karakter.
Poslednji dan mrsne hrane
Gospojinske poklade su poslednji dan mrsne hrane pre početka Gospojinskog posta.
Od 14. avgusta počinje dvonedeljni post koji prethodi Velikoj Gospojini. Za vernike koji poste, 13. avgust je zato poslednja prilika za mrsnu trpezu, ali je mnogo važnije ono što sledi.
Gospojinski post nije samo odricanje od određene hrane. U pravoslavnoj tradiciji post podrazumeva i uzdržavanje, molitvu, praštanje, smirenje i rad na sebi.
Zato poklade predstavljaju neku vrstu pripreme.
Ne završava se samo jedno razdoblje u ishrani. Počinje vreme u kojem se od čoveka očekuje da više pažnje posveti sopstvenom ponašanju.
Dan za praštanje i pomirenje
Jedan od najlepših običaja povezanih sa pokladama jeste mirenje zavađenih.
U tradicionalnom društvu porodične i komšijske veze bile su izuzetno važne. Svađa između dve porodice ili komšija mogla je da traje godinama, pa čak i da se prenosi sa jedne generacije na drugu.
Poklade su bile jedan od trenutaka kada se takav odnos pokušavao prekinuti.
Od čoveka se očekivalo da oprosti, ali i da zatraži oproštaj.
To je imalo i snažnu simboliku: u post se ne ulazi sa željom za osvetom, već sa željom za mirom.
Zato se poklade mogu posmatrati kao svojevrsna granica. Ono što je bilo pre njih trebalo bi ostaviti iza sebe, a u novi period ući bez mržnje i nepotrebnih sukoba.
Gospojinski post
Već narednog dana, 14. avgusta, počinje Gospojinski post.
To je jedan od četiri velika višednevna posta u pravoslavnom kalendaru, ali ujedno i najkraći — traje svega dve nedelje.
Post je posvećen prazniku Uspenja Presvete Bogorodice, poznatom u narodu kao Velika Gospojina.
Tokom posta vernici se uzdržavaju od određene hrane, ali crkveno shvatanje posta mnogo je šire od promene jelovnika. Njegova suština jeste u duhovnom uzdržavanju, molitvi, praštanju i nastojanju da čovek preispita sopstvene postupke.
Zato Gospojinske poklade imaju smisla upravo kao uvod u takav period.
Od poklada do Velike Gospojine
Kalendar ovog perioda izgleda jednostavno:
13. avgust – Gospojinske poklade
Poslednji dan pred post i tradicionalno vreme za praštanje i mirenje.
14. avgust – početak Gospojinskog posta
Počinje dvonedeljni post.
15. avgust – Preobraženje Gospodnje
Jedan od velikih hrišćanskih praznika koji se obeležava tokom Gospojinskog posta.
27. avgust – završetak posta
Poslednji dan Gospojinskog posta.
28. avgust – Velika Gospojina
Praznik Uspenja Presvete Bogorodice i jedan od najvećih praznika u pravoslavnom kalendaru.
Tako se čitav period može posmatrati kao jedna celina: poklade, post i veliki praznik.
Zašto su poklade bile važne u narodnom životu?
U tradicionalnom srpskom društvu crkveni kalendar nije bio odvojen od svakodnevnog života. Praznici, postovi i poklade određivali su ritam godine, porodične običaje, trpezu i društvene odnose.
Poklade su bile prilika za okupljanje, razgovor i završetak jednog perioda pre početka posta.
Ali njihova najvažnija poruka bila je jednostavna: čovek treba da se pomiri sa ljudima pre nego što počne da se odriče hrane.
U tome se krije i njihova trajna vrednost.
Jer lako je odreći se mesa na nekoliko dana. Mnogo je teže odreći se ponosa, tvrdoglavosti, zavisti ili potrebe da poslednja reč uvek bude naša.
Poklade u savremenom vremenu
Savremeni život je promenio mnoge običaje. Velike porodične zadruge gotovo su nestale, komšijski odnosi nisu ono što su nekada bili, a tradicionalni način života uglavnom je zamenjen ubrzanim gradskim ritmom.
Ipak, poruka Gospojinskih poklada ostala je iznenađujuće savremena.
Oprosti. Pomiri se. Ne ulazi u novi period života sa starim svađama.
U vremenu u kojem se ljudi mogu posvađati za nekoliko sekundi, a godinama razgovarati samo preko društvenih mreža, ideja da postoji dan namenjen pomirenju možda je potrebnija nego ikada.
Gospojinske poklade zato nisu samo datum u crkvenom kalendaru. One su deo narodnog nasleđa koje podseća da post i praznik nemaju pun smisao ako se čovek spolja odrekne jedne vrste hrane, a iznutra zadrži sve ono čega bi zapravo trebalo da se odrekne.
13. avgust je zato dan predaha, oproštaja i pripreme. Sutradan počinje Gospojinski post, a dve nedelje kasnije dolazi Velika Gospojina – veliki praznik kojem ovaj period vodi.
Foto: Ilustracija
